Najavljena nova poskupljenja, struja skuplja za 13 odsto

Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH.

Prema jednom, najoptimističnijem scenariju, do 2035. godine u više od 70 elektroenergetskih objekata moglo bi biti uloženo između 8,6 i 10,5 milijardi evra, međutim i sami pisci strategije se slažu da je to nerealno i da bi kapitalne investicije mogle biti duplo manje. Ipak, kako je navedeno u samom dokumentu, koji je nedavno objavljen u “Službenom glasniku BiH”, investicije u elektroenergetske objekte zavisiće, prije svega, od berzanskih cijena električne energije, koje su posljednjih godina veoma niske.

Primjera radi, najniža produktivnost u zemljama EU iznosi 194 odsto više u odnosu na produktivnost rudnika Federacija, dok je vrijednost produktivnosti EU čak sedam puta veća nego u FBiH. U Republici Srpskoj situacija je malo bolja, ali je takođe daleko od evropskih standarda.

Ono što je gotovo sigurno, jeste da će zbog podsticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po tom osnovu cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13 odsto.

Kada je u pitanju gas, u BiH se predviđa i izgradnja nove infrastrukture, a zanimljivo je da u strategiji piše da se treba raditi na dodjeljivanju regulatornih ovlaštenja za sektor gasa DERK-u.

Strategija se djelimično dotakla i sektora nafte u BiH, gdje se navodi da su od 1963. do 1991. godine sprovedena geološka istraživanja u više navrata, ali da komercijalna otkrića nikada nisu potvrđena. Uprkos tome, navodi se, BiH će raditi na istraživanju eventualnih nalazišta nafte te ići u smjeru modernizacije Rafinerije nafte u Brodu s ciljem da se osigura kvalitet naftnih derivata.

Predviđanja su da će globalna potražnja za primarnom energijom do 2040. godine porasti 24 odsto u odnosu na 2015. godinu. U kontekstu same strukture potražnje očigledan je trend smanjenja nafte i uglja, koji će sa 60 odsto učešća u 2015. pasti na 52 odsto u 2040. godini.