Polako ulazimo u fazu kada ce se sumirati rezultati berbi nekih od najzastupljeniji sorti maline u BiH, te uskoro možemo analizirati ovu sezonu u malinarstvu.

Ono što je poseban problem ove godine je velika količina padavina koja utiče na kvalitet ploda, rokove berbe, zrenje i na taj način značajno uslovljava cijenu i priliv količina maline prema otkupljivačima.

Malina je lošijeg kvaliteta, cijene otkupa nedefinisane i sa trendom smanjenja. Sve ovo predstavlja uvod u još jedan krug problema za malinarstvo u BiH.

Značajan broj proizvođača malina se nalazi pred odlukom da li da prekine sa ovom proizvodnjom, jedan manji dio se opredjeljuje da proizvodi organsku malinu i svako se na svoj način nosi sa aktuelnom situacijom.

Ipak, može se očekivati da će opadanjem broja proizvođača, kao i prodajom značajnih viškova doći do uspostavljanja ravnoteže u ovoj poljoprivrednoj grani, ali za to je potrebno vrijeme.

Razvoj malinarstva u BiH

Međutim, malinarstvo u BiH se razvijalo brzo, ulaganja su bila značajna i vrlo brzo se desila ekspanzija povrsina pod zasadima malina. Ovo je grana poljoprivrede koja je u jednom momentu bila najuspiješnija, sa najboljom perspektivom i mogućnostima razvoja.

Sigurno je da će se sadašnji poremećaji nastali na tržištu, ali i u proizvodnji i otkupu maline riješavati postepeno, vrlo često će se upravo sami poljoprivredni proizvođači opredjeljivati za nove vidove proizvodnje, ali realno je očekivati da će značajan dio njih ostati u malinarstvu.

Ovu godinu prate niske otkupne cijene maline, koje dovode u pitanje rentabilnost proizvodnje ove kulture. Tržišni poremećaj u plasmanu uočljiv je i u na lokalnom tržištu svježe maline koja u marketima još uvijek dostiže visoku cijenu.

Sniziti cijene i plasirati na lokalnom tržištu

Riješenja za ovu složenu situaciju treba da budu dugoročna, da jednim dijelom omoguće da se više maline proda na lokalnim tržištima kao svjež proizvod po nešto nižim cijenama, ali koje bi bile adekvatne da povećaju količinu lokalnog plasmana svježih proizvoda. Na taj način, postigla bi se bolja lokalna prodaja što bi imalo pozitivan efekat na prihodovnost pogotovo proizvođača sa malim površinama.

Međutim, ovo je samo jedan segment problema koji se može riješavati samo na dugoročnim osnovama, sistemskim mjerama i adekvatnom procijenom o potencijalu za gajenje određene poljoprivredne kulture.

Zaključak i ciljevi

Zaključak koji se nameće, a koji je ekspanzijom malinarstva u BiH potvrđen je da možemo dostići visok proizvodni nivo u poljoprivredi, organizovati prihvatne kapacitete i izvoz, ali razvoj kao treba da bude postepen, planiran, sa jasno definisanim ciljevima.

Malinarstvo u BiH je upravo primjer brze ekspanzije u proizvodnji, koja je od jednog od najvažnijih izvora prihoda za veliki broj proizvođača sa malim zasadima, postala egzistencijalni problem upravo tih istih proizvođača.

Ipak, realno je očekivati da će se stanje u sektoru malinarstva u budućnosti uravnotežiti, ali isto tako već sada treba razmišljati kako proizvodni kapacitet koji je postignut sa gajenjem maline može biti adekvatno usmjeren u nove culture na dugoročno održivim osnovama.

Autor: Mirela Zrnić, diplomirani agronom i magistar poslovne ekonomije