Ni pred jednom ljekarskom ordinacijom ne sjedi toliko pacijanata sa različitim komplikacijama i problemima, a došli su po jedan isti lijek - kiseonik!

Pojednostavljeno rečeno, ovdje se ljudi liječe udisanjem čistog kiseonika pod pritiskom većim od atmosferskog, a to se odvija u hiperbaričnim komorama.

Veći ambijetalni pritisak koji ide i do 2,8 bara je preduslov da bi kiseonik postigao terapijski efekat.

"Suština je da se povećava količina fizički rastvorenog kiseonika u tjelesnim tečnostima, prije svega u krvnoj plazmi, čime se omogućava njegovo brže dopremanje do oštećenih tkiva i ćelija. U normalnim okolnostima 97 odsto kiseonika se prenosi hemoglobinom, a samo dva do tri odsto je fizički rastvoreno. Ovdje se to povećava i do 20 puta, što ima velike efekte na bolestan i na zdrav organizam", kaže prof. dr Tomislav Jovanović, koji je i nacionalni koordinator za hiperbaričnu medicinu i rukovodilac postdiplomske nastave iz ove oblasti.

Centar za hiperbaričnu medicinu funkcioniše poput dobro organizovane fabrike i osim prostorije sa dvije višemjesne komore koje primaju do 12 pacijenata, postoji cijela logistika da bi sistem funkcionisao.

Onim što se događa u komorama rukovodi se sa komandnog pulta, na ekranima se vide pacijenti sa kojima je uvijek neko od osoblja, a tretmani traju između 60 i 90 minuta.

Janko Holok već deset godina ima problema sa otvorenom ranom i prije dvije godine je počeo sa tretmanom u hiperbaričnoj komori.

"Mnogo mi je pomoglo. Prvi put sam imao 25 tretmana, sada sam došao po još 20 i čini mi se da će rana konačno zarasti", kaže Janko.

Kiseonik je u nekim slučajevima lijek izbora kao prvi lijek, a najčešće pomoćna terapija.

Pospješuje dejstvo antibiotika za 70 odsto, smanjuje otoke, upale, ubrzava proces zarastanja rana, a sve to ima i sekundarne efekte na zdravstveni sistem: smanjuje se broj bolničkih dana hroničnih pacijenata, utrošak lijekova i broj radikalnih hirurških intervencija, prije svega amputacija ekstremiteta.

"U principu, pomaže u svim slučajevima gdje postoji hipoksija - nedostatak kiseonika u tkivima i najbolje rezultate daje kod komplikacija uzrokovanih dijabetesom, infekcije mekih tkiva, neuroloških oboljenja, venskih rana. Postoje situacije kad ova vrsta tretmana bukvalno spasava život kao što je trovanje ugljen-monoksidom, gasna gangrena, arterijska gasna embolija i dekompresiona bolest kod ronilaca", objašnjava dr Branko Markuš, specijalista pomorske medicine koja podrazumijeva i hiperbaričnu medicinu.

Hiperbarična medicina proizašla je iz medicine ronjenja i komplikacija kod ronilaca i prvi put je upotrebljena u te svrhe.

Njeni moderni počeci vezuju se za 1960. godinu kada je u Amsterdamu prvi put urađena hirurška intervencija na srcu unutar baro-komore.

U Jugoslaviji je pionir ove vrste medicine bio dr Nikola Dekleva, koji je sa hiperbaričnom medicinom počeo u Zemunskoj bolnici, a danas u Srbiji ima nekoliko centara.

(Blic)